Prije nego što počnemo samo jedno malo upozorenje. Dijagnoze su odrednice koje se koriste u psihijatriji. Dijagnoze nisu bolesti, već opisi funkcionisanja ličnosti u datom životnom razdoblju. Dijagnostika je kompleksan proces, te nemojte pasti u zamku poistovjećivanja osobe sa dijagnozom, jer ste pročitali ovaj ili bilo koji drugi članak o nekoj dijagnozi. Svaka osoba je posebna na svoj način. Psihijatri koriste dijagnoze da utvrde osnovne poteškoće i da pronađu najadekvatniji terapeutski prilaz. Svi se mi možemo prepoznati u jednoj ili više dijagnoza, ali to ne znači da ih i imamo. Dijagnoza se uspostavlja kada dođe do toga da određene osobine zagorčavaju život same osobe i ljudi oko nje u tolikoj mjeri, da možemo da govorimo o nečemu što nije ’normalno’ u socijalnim okvirima u kojima osoba živi.

Kao prvo, možemo reći da je GPL prvenstveno poremećaj ličnosti kojeg karakteriše emocionalna nestabilnost i impulsivnost.

Nestabilnost dolazi do izražaja u međuljudskim odnosima, promjenama raspoloženja, ponašanju i nestabilnom osjećaju identiteta ili sebstva.

Ove osobe imaju ogroman strah da ne budu ostavljene. Ovaj strah je, pored gore navedenih, jedna od osnovnih karakteristika osoba sa ovim poremećajem. Taj strah može biti realan ili umišljen. Osoba sa ovom dijagnozom će tumačiti događaje kroz filter svojih nestabilin emocionalnih matrica. Ako zakasnite na dogovor sa njom, ona će vjerovatno posmisliti da ste zakasnili jer ne želite da budete sa njom i da ćete je sigurno ostaviti. Vjerovatno će vrlo burno reagovati ljutnom. Ova situacija može biti vrlo neprijatna za osobu koja je zakasnila, kao i za osobu sa GPL.

Da, tačno je da se svi mi tako možemo osjećati s vremena ne vrijeme. Strah da ćemo biti ostavljeni nije nenormalan, a može biti i vrlo realan. Poremećaji ličnosti su ekstremni izražaji određenih karakteristika ličnosti. Osobe sa zdravom osnovom ličnosti neće dopustiti da ta situacija utiče predugo na njihovo generalno stanje. Osoba sa GPL će imati vrlo jak osjećaj iznevjerenosti ili potrebu da se osveti ili da uvrijedi drugu osobu. Osoba sa GPL je konstnanto nesigurna i nema osjećaj kontinuiteta u svom shvatanju identiteta. Svaka mala prepreka je može toliko prodrmati i dovesti u stanje očaja, jer nema stabilnost identiteta, koji je može zaštiti u takvim situacijama, u kojima bi druge osobe rekle sebi da će sve biti u redu i da se takve stvari dešavaju u životu i da uvijek mogu pokušati da nađu neko rješenje. Dakle osobe sa GPL ne umiju same sebe smiriti i utješiti. Zato se granični poremećaj ličnosti može definisati kao poremećaj identiteta.

U aktuelnom diagnostičkom sistemu DSM IV definisano je 10 poremećaja ličnosti. DSM IV je američki dijagnostički sistem. U Evropi se uglavnom koristi ICD 10.

Granični poremećaj ličnosti se razlikuje od ostalih poremećaja ličnosti po stepenu nestabilnosti ličnosti i nestabilnosti emocionalnih stanja. Osobe sa GPL će u vrlo kratkom roku promjeniti raspoloženje od tuge do radosti do ljutnje. Osobe oko njih mogu biti vrlo zbunjene ili čak šokirane ovakvnim naglim promjenama raspoloženja. Ovaj stepen emocionalne nestabilnost nećete vidjeti kod drugih poremećaja ličnosti.

Devet karakteristika graničnog poremećaja ličnosti

1. Strah da ne budu napuštene/ostavljene.

Ovaj strah može biti stvaran ili umišljen. Umišljen strah je kada osoba misli da će je partner ili prijatelj napustiti poslije svake manje nesuglasice. Ove osobe su uvijek u stanju pripravnosti, jer očekuju da će biti ostavljene. Zbog konstantne napetosti i potrebe za potvrđivanje ove osobe, na taj način, će vezu i dovesti do raskida te time potvrditi svoje negativne sumnje.

2. Nestabilni i veoma burni odnosi sa drugim ljudima

Odnosi ovih osoba su na početku obično strastveni i intenzivni. U tom periodu, osoba sa GPL, može da insistira da bude sa drugom osobom 24 sata dnevno. Vrlo brzo će dio te veze postati svađe, prepiranja i intenzivni napadi bijesa. Ovakve veze će uvijek biti opisane kao burne. To može biti odnos sa nekim iz familije, romantični odnos ili prijateljski odnos ili čak odnos sa kolegama sa posla.

2. Poremećaj identiteta (Identity disturbance)

Ove osobe doslovce ne znaju ko su. U njima se odvija hronična borba misli o tome ko su i kako treba da se ponašaju. To je mučno stanje, jer taj osjećaj konstantno podjeća na misao da one ne znaju da žive u društvu. Ovaj poremećaj se ponekad manifestuje tako što osoba konstantno mijenja svoj vanjski izgled. Mijenja frizuru, način oblačenja iz ekstrema u ekstrem. Ove osobe će čak i promjeniti ime.

4. Impulsivnost

Impulsivnost se najbolje može opisati kao nepromišljeno reagovanje. Opet, mnogi ljudi će s vremena na vrijeme nepromišljeno postupiti, ali kod ovih osoba, često je u pitanju ekstremno ili opasno ponašanje poput korištenja droga i alkohola, nepromišljeno trošenje novca, kockanje, ožderavanje (bing eating), te impulsivno seksualno ponašanje.

5. Suicidalne misli ili ponašanje

Osobe sa GPL se nalaze u vrhu statistika po pokušajima samoubistva. To je ekstremni način da se nose sa osjećanjem napuštenosti: ”Ako me napustiš, ubiću se!”. Takođe, ove osobe često pronalaze utjehu u samopovrjeđivanju, tj. mogu da prave rezove na rukama ili nogama, te na taj način da se nose sa unutrašnjim haosom i emocionalnom boli zamjenjujući je fizičkim osjećajem bola. Ovo ponašanje je vrlo opasno i treba se shvatiti ozbiljno, jer zaista može dovesti do smrti. Iako osoba možda nije imala namjeru da izvrši samoubistvo, već samo da na taj način zatraži pomoć, može u krajnici uraditi nešto veoma nepromišljeno i opasno.

Ako se ovako osjećate ili znate nekoga ko ima ovakve probleme obratite se za pomoć doktoru, hitnoj službi ili nekome u kome imate povjerenja i ko vas može uputiti dalje.

6. Afektivna nestabilnost

Raspoloženja ovih osoba se konstantno mijenjaju i to bez pravila. Ove osobe izražavaju ova unutrašna stanja bez ustručavanja. To je klasična karakteristika ove njihove problematike. Mnogi ljudi će pokušati da suzbiju svoja osjećanja, pogotovo će to raditi u udređenim socijalnim situacijama, dok će osobe sa GPL odreagovati svako osjećanje bez obzira na situaciju, jer ne znaju kako da regulišu svoja unutrašnja stanja.

7. Hronični osjećaj unutrašnje praznine

Često će ove osobe reći da su osjećaju prazno, da ništa nemaju u sebi, da ne osjećaju sebe. Te osobe naravno žele da ispune tu prazninu i to najčešće rade kupovanjem, kroz odnose sa drugim ljudima, drogama ili alkoholom itd. Pošto se na taj način praznina ne može ispuniti, ove osobe se nalaze u konstantnom stanju borbe da ispune tu unutrašnju prazninu koja donosi bol i osjećanje nepripadanja.

8. Neadekvatni napadi bjesa

Vrlo male stvari mogu dovesti ove osobe do ljutnje i one neće reagovati samo verbalno vrjeđanjem i galamom, nego će i bacati i lomiti stvari oko sebe. Ovakve situacije osobe sa GPL prepadnu i uglavnom se poslije takvih ispada one osjećaju loše, postiđeno i kaju se. Nakon ispada bijesa se okreću prema sebi. Što se tada dešava je da samopovrjeđivanje postaje privlačno rješenje da pobjegnu od svih svojih negativnih osjećanja.

9. Prolazni simptomi paranoje i psihotični simptomi.

Najefektivnija terapija za granični poremećaj ličnosti je dijalektička bihevioralna terapija.

 

Info:

Članak je inspirisan intervjuom sa kliničkim psihologom dr. Ramani Durvasula.

“How to Spot the 9 Traits of Borderline Personality Disorder”, MedCircle