Sjetite se situacije u kojoj ste bili iznenađeni ili prepadnuti. Kako ste reagovali? Kakav ste osjećaj imali u tijelu, u glavi, u rukama? Da li ste nešto rekli, da li ste pobjegli, raspravljali se, zaledili se u mjestu?
Continue reading Šta kontroliše tvoje reakcije i kako da preuzmeš kontrolu?
U ovakvim situacijama je naša reakcija uglavnom pod kontrolm najnižih nervnih centara mozga. Naime, tada punom parom radi dio mozga, koji se zove Amigdala.
Amigdala (Lat. corpus amygdaloideum), su dvije međusobno povezane žljezde, oblika i veličine badema, koje se nalaze sa obije strane našeg mozga u blizini sljepoočnica. Amigdala se smatra centrom emocija i kod ljudi i kod životinja. Možete je zvati moždanim alarmom, jer ima sposobnost da u vanrednim situacijama zablokira dijelove mozga i utiče na lučenje hormona stressa, koji nas stavljaju stanje pripravnosti – boriti se ili bježati.
Svaka brza emocionalna reakcija, kad je jezik ili nešto drugo brže od pameti, je u biti reakcija proizvedena u ovom prastarom dijelu mozga. Nekad davno, kada su se naši preci borili za goli opstanak, ovakve brze reakcije su bile vrlo korisne. Put opasnosti od oka i uha pa do amigdale je vrsta neurološke kratice, jer do amigdale stiže samo dio informacija, dok ostatak ide malo dužim putem do neokorteksa (mislećeg dijela mozga). Amigdala ustvari reaguje na neobrađeni, tj. prvi signal koji je dovoljan kao upozorenje koje će aktivirati neku reakciju. Ovo je korisna funkcija zato što čak samo i sekunde mogu biti vrlo bitne pri reagovanju u opasnim situacijama.
Mnogi eksperimenti ukazuju na to da amigdala prerađuje emocionalne informacije koje dolaze izvana, kao i informacije koje su naučene i urođene. Većinom se uticaj amigdale povezuje sa emocijom straha, ali takođe se smatra da amigdala utiče na pozitivne emocije, a i da ona reaguje na muziku i govor, a koji nisu faktori bitni za opstanak.
Diskusije se još uvijek vode oko toga da li Amigdala u sebi nosi informacije o ranijim doživljajima vezanim za strah. Već je prihvaćena činjenica da je Amigdala bitna kod učenja i pamćenja. Svima nam je poznato da bolje pamtimo događaje koji su u nama izazvali neko jako emotivno stanje. Emocije su bitan aspekt naših doživljaja i što bolje poznajemo i vladamo svojim emocijama, to ćemo se bolje snalaziti u mnogim životnim situacijama, čak i u situacijama kada nas preplave emocije i kada imamo vrlo malo vremena da razmišljamo.
Kako smiriti naš alarmirani nervni sistem da bi izbjegli neželjene reakcije?
Emocionalni rast i učenje se sve više preporučuju, jer mnoge situacije u kojima se nalazimo su u suštini vrlo socijalne i zahtijevaju razumjevanje emocija i reakcija na samo sopstvenih nego i reakcija i emocija drugih ljudi. Nije dovoljno samo analitičko razmišljanje i inteligencija da bi u nečemu uspjeli i da bi se dobro osjećali u današnjem svijetu. Razvijanjem emocionalne inteligencije ćete reagovati adekvatnije i u iznenadnim i stresnim situacijama. 1995 je Dr. Daniel Goleman je napisao knjigu o emocionalnoj inteligenciji koja je ubrzo postala hit. Danas postoje programi koji pomažu ljudima da razviju ovaj tip inteligencije. Sam lični razvoj je u suštini put ka boljem i dubljem razumjevanju sopstvenih emocionalnih reakcija.
Teorija govori da su emocionalno inteligentni ljudi:
– samosvjesniji, tj. da bolje poznaju svoja osjećanja i njihov efekat na druge,
– samoorganizovani su – znaju kako da kontrolišu svoja osjećanja i da spriječe impulsivne reakcije. Opušteniji su i u harmoniji su sa svojim razmišljanjem.
– Socijalno su svjesni – imaju sposobnost da saslušaju, budu prisutni, uvjerljivi, da sarađuju i oni gaje svoja prijateljstva.
– Znaju sa ljudima – znaju kako da riješe konflikte, kako da sarađuju, kako da razvijaju druge, a ove osobine ih čine i dobrm vođama.
Emocionalna inteligentnost se vježba, jer suština je odviknuti se starih navika i steći nove, a za to je potrebna predanost i svjesnost o tome u šta smo se uputili.
Više o emocionalnoj inteligenciji i zašto je bitna u danjašnjem svijetu…
Literatura:
Current Emotion Research in Behavioral Neuroscience: The Role(s) of the Amygdala, Jorge L. Armony, Emotion Review, Vol. 5, No. 1 (January 2013) 104–115.
Amygdala Hijack. Whz being clever isn’t everything. Hay Group
The Emotional Brain, Fear, and the Amygdala, Joseph LeDoux 1,2, Cellular and Molecular Neurobiology, Vol. 23, Nos. 4/5, October 2003
Emocionalna Inteligencija, Dr. Daniel Goleman
http://www.medias.rs/2012/10/19/centar-nasih-emocija-amigdala/